Croasia? Iako je već godinama prisutna na turističkoj mapi svijeta, u okviru koje ju pojedini inozemni mediji uvrštavaju u kategoriju senzacija, Hrvatska je u pojedinim dijelovima našeg planeta, zajedno sa svojih oko 4 milijuna stanovnika, još uvijek poprilična egzotika. U dočaravanju geografskog položaja najviše pomaže spominjanje blizine Italije, ali i pojedinih imena proslavljenih hrvatskih sportaša poput Šukera, Modrića ili Mirka Filipovića.
„Ah, pa vi imate predivno more!“ najčešći je usklik vjernih nam posjetitelja. Uglavnom su to Europljani kojima je Hrvatska i fizički vrlo bliska, pa su je i zahvaljujući tome imali prilike malo bolje upoznati. Ljetne gužve na popularnijim plažama duž 6.000 kilometara duge hrvatske obale i 1.244 otoka njima su tek dobro poznata cijena koju su voljni platiti za vrijeme svog odmora u našim krajevima. A i ako požele te iste gužve izbjeći, znaju što im je raditi: potegnuti do neke od udaljenijih plaža ili odabrati nešto drugo u moru dobre ponude ove zemlje. Primjerice, razgledavanje kulturno-povijesnih spomenika, uživanje u zelenoj unutrašnjosti, kušanje specijaliteta kraja koji su odabrali za svoj odmor ili iskušavanje vlastitih granica u nekom od adrenalinskih sportova.
Istra i kvarnerski otoci – najbliže plaže brojnim Europljanima
Koje su alternative plaži i moru u Istri? U najturističkoj regiji u Hrvatskoj, koja je ujedno dio najvećega jadranskog poluotoka, posjetitelji obično ne propuštaju razgled Arene, rimskog amfiteatra koji se nalazi u Puli, najvećem gradu Istarske županije, koji je pravi muzej na otvorenom u pogledu antičkih spomenika. Na popisu istarskih atrakcija naći ćete i Eufrazijevu baziliku u Poreču, čije je povijesno i kulturno značenje na svjetskoj razini potvrđeno 1997. njezinim uvrštenjem na UNESCO-vu listu zaštićene kulturne baštine. Dobru fotografiju za društvene mreže i privatne albume imat ćete posjetite li i Rovinj, grad u kojem se nalazimo i mi, ali i iskusite li zip line nad Pazinskom jamom.
Na Istru se nadovezuje Kvarnerski zaljev, s otocima poput Krka, Cresa i Lošinja, koji se i u sredozemnim okvirima ističu svojom biološkom raznolikošću te vrlo blagotvornim klimatskim prilikama. Ovaj dio Hrvatske gravitira Rijeci, Europskoj prijestolnici kulture 2020.
Glavni grad hrvatske i unutrašnjost Hrvatske
Ako ste u ozbiljnom lovu na lajkove, svakako posjetite neke od osam nacionalnih parkova i jedanaest parkova prirode. Recimo, slavna Plitvička jezera, najpoznatiji hrvatski nacionalni park koji krasi i UNESCO-vu listu svjetske prirodne baštine. Plitvice se nalaze u Lici, gdje možete posjetiti i rodno selo Nikole Tesle, Smiljan, i memorijalni centar posvećen ovome slavnom izumitelju. Ovdje ste već sasvim blizu Zagrebu, glavnom gradu, kulturnom, znanstvenom, gospodarskom, političkom i administrativnom središtu Republike Hrvatske. A kad se nađete u Zagrebu, ne propustite iskusiti jednu od omiljenijih aktivnosti u Hrvata, dugo ispijanje kave u kafićima. Što će vam dobro doći nakon pohoda na ovdašnje muzeje i galerije i upoznavanja s njihovom bogatom ponudom. Ako se zaželite malo kupanja, zaputite se u krajeve sjeverno od Zagreba, odnosno u Zagorje, poznato i po svojim toplicama, koje su važan dio ovdašnje baštine i turističke ponude, uz neke od najpoznatijih hrvatskih dvoraca.
Zagreb je samo jedan od hrvatskih gradova na rijeci Savi, koja s Dravom i značajnom europskom rijekom Dunavom, okružuje najistočniju hrvatsku regiju, Slavoniju. Na prostoru zlatne žitnice Hrvatske, osim parkova prirode i poljoprivrednih kultura, vrlo dobro uspijeva i seoski turizam.
Dalmacija – od Zadra preko Šibenika i Splita do Dubrovnika
U Dalmaciji ćete naići na niz povijesnih gradova, od kojih svakako vrijedi spomenuti Šibenik, mjesto rođenja Fausta Vrančića, svestranog znanstvenika s prijelaza iz 16. u 17. stoljeće, koji je izumio padobran kakav danas poznajemo. Najveći je dalmatinski grad Split, drugi po veličini grad u Hrvatskoj. Ovdje se posjet Dioklecijanovoj palači, čudu stare rimske arhitekture koje je na UNESCO-vu popisu svjetske baštine od 1979., propušta samo u slučaju fjake (hrvatska riječ koju je nemoguće prevesti i koja opisuje gotovo uzvišeno stanje uma i tijela kada se čovjeku ništa ne radi).
Na reprezentativnoj listi svjetske nematerijalne kulturne baštine iste organizacije nalazi se mediteranska prehrana, jedan od zaštitnih znakova i ovoga dijela Jadrana. Što ne znači da u restoranima na hrvatskom Jadranu nećete naći i, primjerice, kurkumu, koju je u Europi, navodno, prvi opisao Marko Polo. Najpoznatiji svjetski putnik svih vremena Hrvatima je toliko drag da su ga poželjeli za sunarodnjaka pa su mu u Korčuli, gradu na istomenom otoku na jugu Dalmacije, uredili rodnu kuću. Za dozu egzotike upravo u ovom dijelu Lijepe Naše, odnosno u okolici najpopularnijega hrvatskog odredišta, Dubrovnika, pobrinuli su se i pomorci koji su sa svojih dalekih putovanja donosili sadnice različitih vrsta drveća i grmlja. Dio tog bilja nalazi se u Arboretumu Trsteno.
Tako da ćete i tu naći <:kroejžu> s početka teksta, spoj mediteranskog i orijentalnog te još jednu potvrdu bogatstva i raznolikosti koju Hrvatska nudi.